Content Management Powered by CuteNews
Misija Republike Srbije pri NATO
| |     ћирилица | english  
Naslovna
09. jun 2021. godine - Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija

Poštovani predsedniče, dame i gospodo, članovi delegacija,

U svom izlaganju ukazaću na nekoliko aktuelnih pitanja koja se tiču nadležnosti Mehanizma – naime, mogućnosti izdržavanja kazni izrečenih od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Republici Srbiji, aktuelnom praksom onemogućavanja prevremenog puštanja na slobodu osuđenih, kao i obaveze Mehanizma u pogledu zaštite osuđenih lica.

Drugi deo izlaganja biće posvećen pitanjima koja se pokreću šestomesečnim Izveštajem o radu Mehanizma – predsednika Mehanizma g. Ađijusa i Izveštaja glavnog tužioca g. Serža Bramerca, posebno po pitanju aktuelne saradnje Republike Srbije sa Mehanizmom.

Treći deo mog govora, a to sam primetio i u mnogim vašim izjavama čak i danas, biće pogled Srbije na sve što se dešavalo u Haškom tribunalu i na to šta su presude donele ljudima na prostoru bivše Jugoslavije.

Republika Srbija je više puta pred Savetom bezbednosti pokrenula pitanje mogućnosti izdržavanja kazni izrečenih od strane MKSJ i Mehanizma u Republici Srbiji. I pored napora da se ovo pitanje pokrene sa „mrtve tačke“, nije dobijen nijedan odgovor Saveta bezbednosti. Najveći broj osoba koje se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne su državljani Republike Srbije i prirodno je da Republika Srbija bude zainteresovana da obezbedi izdržavanje kazne zatvora u Republici Srbiji.

MKSJ i Mehanizam upućuju na Savet bezbednosti kao nadležnu instituciju da se pozabavi ovim pitanjem.

Spreman sam ovde da ponovim spremnost Republike Srbije za preuzimanje obaveze i odgovornosti za izvršenje zatvorskih kazni koje je MKSJ ili Mehanizam izrekao državljanima Republike Srbije pod nadzorom Mehanizma i puno poštovanje autoriteta Mehanizma u pogledu prevremenog puštanja na slobodu.

Gospodine predsedniče,

Poseban problem sa kojim se suočavamo je uznemiravanje koje vrše pravosudne institucije formirane na teritoriji Kosova i Metohije, koja je u sastavu Srbije, a koja se nalazi pod privremenom upravom UN. Svedoci smo pokušaja da se opet sudi dvojici državljana koji se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne za dela za koja im je već suđeno pred MKSJ. Konkretno, u proteklom periodu učinjen je pokušaj da se izvrši saslušanje Nebojše Pavkovića i izdejstvuje izručenje Vlastimira Đorđevića.

Apelujem na Mehanizam i Savet bezbednosti da spreče pokušaje kršenja načela ne bis in idem, civilizacijskog načela koje je potvrđeno i u Članu 7. (1) Statuta Mehanizma i da se onemoguće ponovna suđenja osobama koje je MKSJ već osudio, posebno da se postara da se to ne čini na teritoriji koja je pod privremenom upravom UN.

Gospodine predsedniče,

Predsednik Mehanizma (g. Karmel Ađijus), pored redovnog Izveštaja, dostavio je 11. maja 2021. godine i pismo predsedniku Saveta bezbednosti čiji je predmet navodni propust Srbije da uhapsi i preda Mehanizmu Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje suda, tvrdeći da na taj način Republika Srbija postupa suprotno svojim obavezama prema Rezoluciji Saveta bezbednosti 1966 (2010) i zatražio od Saveta bezbednosti da preduzme mere kako bi se obezbedilo da Srbija ispuni navodne obaveze prema Statutu Mehanizma i Rezoluciji 1966.

Suština argumentacije predsednika Mehanizma svodi se na to da Republika Srbija ima obavezu da liši slobode i isporuči Mehanizmu svoje državljane optužene za nepoštovanje suda, bez obzira na prirodu optužbi, okolnosti pod kojima je takva naredba doneta i posledica koje mogu da uslede njenim sprovođenjem.

Ovde je reč o optužbama koje se ne tiču teških povreda međunarodnog humanitarnog prava i koje se vezuju za predmet pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju koji je okončan 2018. (slučaj Vojislav Šešelj) i to u prvom stepenu oslobađanjem optuženog od optužbi, a po žalbi tužioca na presudu kojom se okrivljeni oglašava krivim i izriče mu se kazna u trajanju od 10 godina, kojom je pokriveno vreme koje je proveo u Pritvorskoj jedinici UN.

Sudija Ađijus iznosi da Srbija ignoriše svoje obaveze prema Rezoluciji 1966 (2010). Naprotiv, Republika Srbija ozbiljno shvata svoje obaveze saradnje sa Mehanizmom. Nakon što je donet nalog za hapšenje i predaju Mehanizmu dvoje optuženih za nepoštovanje suda, Viši sud u Beogradu je ustanovio da nisu ispunjene pretpostavke za njihovo hapšenje i isporučivanje Mehanizmu. Odluka se temelji na pravilima međunarodnog prava i unutrašnjeg prava Republike Srbije i obavezujuća je za nosioce izvršne vlasti u Republici Srbiji.

Ovde bih podsetio da je prva odluka sudije pojedinca (Ajdin Sefa Akaja od 12. juna 2018. godine) koji je postupao u ovom predmetu, bila da se krivično gonjenje V. Radete i P. Jojića zbog navodnog nepoštovanja suda prosledi pravosudnim organima Republike Srbije. U narednim postupcima, prvi put je iznet argument navodne nevoljnosti svedoka da sarađuju sa pravosudnim organima Republike Srbije, koji nije potkrepljen bilo kakvom argumentacijom i na kome se temelji odluka o uskraćivanju prenošenja predmeta u nadležnost pravosudnih organa Republike Srbije.

Republika Srbija je u više navrata izrazila spremnost da preuzme vođenje sudskog postupka protiv Petra Jojića i Vjerice Radete i pružila odgovarajuće garancije. Republika Srbija, takođe, u potpunosti priznaje i prihvata obavezu Mehanizma da nadzire suđenja koja su ustupljena nacionalnim sudovima uz pomoć međunarodnih i regionalnih organizacija, kao i da preduzima mere predviđene čl. 6 Statuta Mehanizma.

Na ovom mestu bih podsetio da je Republika Srbija predala tribunalu sva lica koje je optužilo Tužilaštvo, među njima najviše političke, vojne i policijske zvaničnike, obezbedila prisustvo ogromnog broja svedoka, predala ogromnu dokumentaciju. Obaveza je Mehanizma, prema Rezoluciji ovog Saveta bezbednosti, da preduzima mere koje omogućavaju da se predmeti ustupe nacionalnom pravosuđu. U ranijoj praksi, 13 slučajeva je prosleđeno Bosni i Hercegovini, 2 Hrvatskoj i samo 1 Srbiji.

Na kraju, što ne znači i da je najmanje važno, podsetio bih vas sve ovde na činjenicu da je Francuska – razume se, kao suverena i nezavisna država – na zahtev za hapšenje i izručenje Florens Artman zbog objavljivanja dokumenata i nepoštovanje suda, odbila zahtev za izručenje, uz obrazloženje da ona ne izručuje svoje državljane. Za manji prekršaj, vi od nas tražite da izručimo svoje državljane Jojića i Radetu, pokazujući nepoverenje i prema srpskom pravosuđu i sudovima i prema državi Srbiji, kao i činjenicu da pravilo iz starog Rima i dalje važi – quod licet Iovi non licet bovi – što priliči bogu, ne priliči volu.

Nije zgoreg napomenuti da za zločine nad Srbima nije suđeno oficirima i političarima višeg ranga i da su zločini izvršeni nad Srbima ostali nekažnjeni pred MKSJ i Mehanizmom. Podsetimo, primera radi, da je slučaj Ademi i Norac za stravične zločine prema srpskom civilnom stanovništvu u Medačkom džepu prepušten hrvatskim pravosudnim institucijama. Osvedočeni zločini nad Srbima, poput zločina Ramuša Haradinaja, Nasera Orića, zatim Ante Gotovine i drugih optuženih za vojnu operaciju „Oluja“ koja je dovela do potpunog etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa velikog dela današnje Hrvatske, pred MKSJ rezultirali su oslobađajućim presudama. Mnogi stravični zločini nad civilnim stanovništvom srpske narodnosti koji su izvršeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Autonomne pokrajine KiM, a koji su rezultirali etničkim čišćenjem srpskog stanovništva, jednostavno nisu bili predmet interesovanja tužilaštva MKSJ.

Ono što je veoma važno i da ništa ne ostavimo nerazjašnjeno, jeste to da je Srbija zemlja koja osuđuje svaki zločin i sve zločince koji su ih počinili na teritoriji bivše Jugoslavije. Međutim, zanimljivo je da je, uprkos kritikama, Srbija jedina koja otvoreno govori i osuđuje zločine počinjene od strane pripadnika srpske nacionalnosti, dok druge zemlje regiona uopšte ne govore o zločinima koje su predstavnici tih naroda počinili nad srpskim narodom. I, želim da još jednom ovde naglasim pred vama, da Srbija osuđuje strašan zločin u Srebrenici i izražava svoje najdublje saučešće porodicama stradalih u tom masakru. I sa ovim u vezi nema nikakvog „ali“.

Ipak, ovde smo da analiziramo rezultate i kaznenu politiku MKSJ i Mehanizma, a ona je bila takva da nikada nije zadobila poverenje kod srpskog naroda, ma gde on živeo. I ne zbog toga što mi Srbi ne priznajemo zločine koje su počinili neki od naših sunarodnika, već zato što je Haški tribunal, uz izuzetke, sudio samo Srbima na sve tri teritorije bivše Jugoslavije: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu i Metohiji, koju neke od država članica Saveta bezbednosti vide i nazivaju, naravno suprotno pravu, pravnim normama i rezolucijama Ujedinjenih nacija, kao nezavisnu državu. Pokušaću plastično da vam dokažem kako je haška pravda krojena, čak iako znam da to neće naići na razumevanje mnogih od vas, ali za mene je to važno zbog istorije, činjenica i udžbenika koji će se pisati na osnovu činjenica. Naime, Srbi su osuđeni na ukupno 1138 godina zatvora, i na 8 doživotnih kazni zatvora. Istovremeno, Haški tribunal nije osudio nijednog Hrvata za zločine nad Srbima, ni u akcijama Medački džep, ni u „Bljesku“ niti u „Oluji“, kako je to politički lukavo urađeno u Tribunalu, a sve zavijeno u formu prava i pravde. Tužioci Haškog tribunala su namerno izabrali trojicu političkih i vojnih lidera Hrvata, bosanskih muslimana i Albanaca na sve tri pomenute teritorije, koji su činili zločine protiv Srba – Anta Gotovinu, Nasera Orića i Ramuša Haradinaja. Zanimljivo je da je, prateći isti šablon, dakle isti šablon, ova nepravda podeljena.

Naime, svi oni su bili osuđeni u prvostepenom postupku, sa izuzetkom Ramuša Haradinaja, jer nijedan svedok nije preživeo. Gotovina je bio osuđen na 24 godine zatvora u prvostepenom postupku, dok je volšebnom odlukom drugostepenog veća i odnosom sudija 3:2, presuda promenjena u oslobađajuću. Naser Orić, za zločine protiv Srba, takođe je bio osuđen prvostepenom presudom, ali, volšebnom odlukom drugostepenog suda i ponovo odnosom sudija 3:2, odluka je bila oslobađajuća presuda i on je bio oslobođen svake odgovornosti. Dozvolite mi da ponovim, svi svedoci u postupku protiv Ramuša Haradinaja su ili izvršili samoubistvo ili su bili ubijeni pod veoma, veoma čudnim okolnostima.

Dozvolite mi da zaključim: ja ne želim da verujem da neko hoće da kaže da nije bilo zločina nad Srbima, ali, sudeći po presudama Haškog tribunala, niko – apsolutno niko - nije odgovoran za te zločine.

Ipak, mi u Srbiji ćemo pokazati odgovornost i borićemo se za mir, stabilnost i pomirenje u regionu.

Tražimo od država članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da nam pomognu racionalnim i pragmatičnim pristupom i poštovanjem međunarodnog prava, a ne pokušajima daljeg ponižavanja Srbije. Srbija je mala zemlja, sa ponosnim i hrabrim narodom, koji je podneo najveće žrtve tokom Prvog i Drugog svetskog rata, narodom koji želi da živi u miru sa svojim komšijama. I kada vam ovo tražim, ne mislim da tražim previše.

Na samom kraju, Srbija je zemlja sa najvećim rastom u regionu Zapadnog Balkana i ne možemo da napredujemo ako odnosi sa našim komšijama, prijateljima i drugim zemljama nisu dobri, stabilni i bolji. Zbog toga, uprkos selektivnoj pravdi koja je primenjena u Haškom tribunalu, bićemo otvoreni za svaki dijalog, svaku vrstu saradnje i mi gledamo ka budućnosti, a ne ka prošlosti.

I imam samo jednu poruku za građane Srbije i građane srpske nacionalnosti u celom regionu – glavu gore, ni Srbija ni srpski narod nisu osuđeni ni za šta i na nama je da radimo još marljivije, da otvaramo fabrike i borimo se za našu decu i našu budućnost.

Živela Srbija!


Verzija za štampu
Događaji
Pomen stradalima u agresiji NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju
Dvedeseta godišnjica pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji
Intervju ambasadora Branimira Filipovića za Demostat
Intervju ambasadora Branimira Filipovića za European Western Balkans
Državni sekretar Starović učestvovao na konferenciji ,,Koncept vojne neutralnosti i odnos Republike Srbije sa NATO"
Ekspertski štabni razgovori
Ekspertski štabni razgovori
Sastanak s komandantom Koledža odbrane NATO
Poseta delegacije NATO Koledža odbrane Srbiji
Centar za obuku ABHO iz Kruševca predstavio Vojsku Srbije u sedištu NATO na redovnoj godišnji izložbi Partnerskih centara za obuku
Oproštajna poseta komandanta KFOR
Sastanak sa generalnim sekretarom NATO
Sastanak načelnika Generalštaba sa komandantom KFOR
Sastanak sa šefom Vojne kancelarije za vezu
Učešće državnog sekretara Starovića na 18. NATO konferenciji o oružju za masovno uništavanje, kontroli naoružanja, razoružanju i neširenju OMU
Obuka za borbu protiv improvizovanih eksplozivnih naprava
Načelnik Generalštaba sa komandantom KFOR
Poseta delegacije Centra izuzetnosti za upravljanje krizama i odgovora na katastrofe
Sastanak državnog sekretara Starovića sa zamenicom pomoćnika generalnog sekretara NATO za operacije Burču San
Ministar Dačić sa zamenicom pomoćnika GS NATO za operacije
Sastanak pomoćnika ministra Bandića sa zamenikom pomoćnika generalnog sekretara NATO
Ministar Dačić sa zamenikom pomoćnika generalnog sekretara NATO
Sastanak državnog sekretara Starovića sa šefom NATO vojne kancelarije
PPV i MSP Ivica Dačić sa komandantom Komande združenih snaga NATO u Napulju
18. oktobar 2022. godine -- Govor ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića na sednici SB UN povodom izveštaja o radu UNMIK
24. septembar 2022. godine --- Selaković: Intenzivna diplomatska aktivnost u Njujorku, afirmisali smo našu politiku
22. septembar 2022. godine --- Obraćanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića na generalnoj debati 77. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
13. septembar 2022. godine --- Selaković primio delegaciju ambasadora zemalja Kvinte i Norveške pri NATO
02. septembar 2022. godine --- Predsednik Vučić predsedavao Samitom u okviru inicijative Otvoreni Balkan
17. avgust 2022. godine --- Sastanak sa generalnim sekretarom NATO
03. avgust 2022. godine --- Telefonski razgovor sa generalnim sekretarom NATO
31. maj 2022. godine --- Predsednik Vučić položio zakletvu
25. maj 2022. godine --- Predsednik Vučić na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma
11. maj 2022. godine --- Studijska poseta Briselu 11. klase Visokih studija bezbednosti i odbrane
11. maj 2022. godine --- Selaković: Srbija aktivno uključena u suzbijanje terorizma, radikalizma i ekstremizma
31. mart 2022. godine --- Objavljen poziv za finansiranje projekata i aktivnosti kroz NATO program “Nauka za mir i bezbednost”
15. februar 2022. godine - Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju
15. februar 2022. godine --- Republika Srbija slavi Dan državnosti - Sretenje
7. februar 2022. godine - Beograd dobija Centar za četvrtu industrijsku revoluciju
15. novembar 2021. godine - Srbija odgovoran i pouzdan partner NATO
12. novembar 2021. godine - Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Kosmetu
2. novembar 2021. godine - Obraćanje Predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu
15. oktobar 2021. godine - Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja
12. oktobar 2021. godine - Selaković: Beograd je u poslednja dva dana bio centar sveta
11. oktobar 2021. godine – Sastanak na visokom nivou posvećen obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja
26. septembar 2021. godine - Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO
25. septembar 2021. godine - Selaković u Njujorku sa 28 šefova diplomatije o ekonomskim uspesima Srbije i situaciji na KiM
25. septembar 2021. godine - Priština ozbiljno ugrozila mir i regionalnu stabilnost
15. septembar 2021. godine - Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
14. septembar 2021. godine - Selaković: Partnerska saradnja Srbije i NATO
05. avgust 2021. godine - Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“
22. jul 2021. godine - Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilј je EU, ali je Kina važan partner
20. jul 2021. godine Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije
09. jun 2021. godine - Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija
20. maj 2021. godine - Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Konzulat“
17. maj 2021. godine - Predsednik Vučić sastao se sa generalnim sekretarom NATO
22. april 2021. godine - Predsednik Vučić razgovarao putem video linka sa predstavnicima Atlantskog saveta
21. april 2021. godine - Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
20. april 2021. godine - Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
13. april 2021. godine - Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači
24.03.2021. - Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
17.03.2021. - Obeležavanje Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Kosovu i Metohiji
Republika Srbija u Mesecu Frankofonije
Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
Sastanak Ambasadora B. Filipovića i brig.generala P. Bandića sa predsedavajućim Vojnog komiteta NATO vazduhoplovnim maršalom Stjuartom Pinčom
Virtualni brifing za zvaničnike visokog ranga Republike Srbije
Mitropolit zagrebačko-lјublјanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
Vučić: Srbija spremna za dijalog o KiM, ali neće biti ponižavana
Selaković i Gujon čestitali Savindan
Ambasador Branimir Filipović se sastao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju
Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
Ambasador Branimir Filipović se sastao sa zamenikom generalnog sekretara NATO
Sastanak sa komandantom Komande združenih snaga NATO
Vučić: Srbija po rastu prva u Evropi
Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
Ambasador Branimir Filipović predao akreditivna pisma generalnom sekretaru NATO
Sastanak ambasadora Filipovića sa zamenikom pomoćnika generalnog sekretara NATO
Brošura "Vodič kroz mere podrške razvoju inovativne privrede"
Poseta delegacije Narodne skupštine Republike Srbije sedištu NATO
Usvojen novi IPAP između Republike Srbije i NATO
Kandidatura Republike Srbije za reizbor u Izvršni savet UNESCO
Naučna saradnja sa NATO
Jubilarni 100. „Rose-Roth“ seminar - Parlamentarna skupština (PA) NATO-a
Ambasador primio polaznike 8. klase Visokih studija bezbednosti i odbrane
Učešće ambasadora M. Udovičkog na obeležavanju 60. godina NATO programa SPS
Sastanak SEEGROUP u Briselu posvećen vežbi „Srbija 2018“
Ambasador Filipović razgovarao sa zamenikom pomoćnika generalnog sekretara NATO-a Džejmsom Apaturajem
Delegacija SEEGROUP posetila Republiku Srbiju
Uspešno održana međunarodna terenska vežba upravljanja posledicama vanrednih situacija „SRBIJA 2018“
Razgovor ambasadora Udovičkog sa delegacijom NS RS
Studijska poseta polaznika VSBO institucijama NATO i EU
Razgovor ambasadora Udovičkog sa predstavnicima medija iz R.Srbije
Razgovori ambasadora Filipovića u sedištu NATO
Sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom
Sastanak predsednika Aleksandra Vučića sa zamenicom GS NATO Rouz Gotemeler
Sastanak ministra Vulina sa zamenicom GS NATO
Očuvanje mira zajednički interes Srbije i NATO
Srbija nastavlja politiku vojne neutralnosti
Uz podršku NATO, srpski naučnici predvode istraživački projekat za razvoj komercijalne proizvodnje biogoriva iz algi
Razgovor ambasadora Udovičkog sa predstavnicma medija iz R.Srbije
Sastanak predsednika Srbije A.Vučića sa zamenicom GS NATO R.Gotemeler
Partnerstvo Srbije sa NATO značajno unapređeno
Studijska poseta polaznika VSBO institucijama NATO i EU
Saopštenje GS NATO J.Stoltenberga povodom nesreće u Tehničko-remontnom zavodu u Kragujevcu
Sastanak premijera A.Vučića sa GS NATO J.Stoltenbergom u Davosu
Helikopterom KFOR izvedena medicinska evakuacija novorođene bebe iz Prištine za Beograd
Srbija faktor stabilnosti u regionu
NATO poštuje vojnu neutralnost Srbije
Razgovori o dosadašnjoj primeni Individualnog akcionog plana partnerstva Srbija – NATO u Briselu
OGLAS ZA PRUŽANjE USLUGA U CILjU OTUDjENjA NEPOKRETNOSTI
Ministri spoljnih poslova i odbrane primili zamenika pomoćnika generalnog sekretara NATO
Stabilnost na Zapadnom Balkanu zajednički interes Srbije i NATO
Demilitarizacija viška ubojnih sredstava
Srbija i NATO imaju korektne partnerske odnose
Konsultacije u Sedištu NATO
Sastanak zvaničnika MSP-a sa delegacijom PS NATO
Srbija neće menjati politiku vojne neutralnosti
Ministar Dačić razgovarao sa generalom Peterom Pavelom
Poseta Srbiji predsedavajućeg Vojnog komiteta NATO
Kfor ima ključnu ulogu u zaštiti srpskog naroda na Kosmetu
Saradnja sa NATO u interesu Srbije
Susret ministara Dačića i Gašića sa generalnim sekretarom NATO Stoltenbergom
(VIDEO) - Zajednička konferencija za medije premijera Aleksandra Vučića i generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga (Beograd, 20. novembar 2015. godine)
Generalni sekretar NATO doputovao Beograd
Poseta članova SEEGROUP Srbiji
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije razgovarao sa novim komandantom Kfora
Ministar odbrane Bratislav Gašić u poseti NATO Komandi združenih snaga u Napulju
Sаstаnаk SEEGROUP posvećen borbi protiv terorizmа i fenomenu strаnih borаcа iz regionа Zаpаdnog Bаlkаnа
Srbija za razvoj saradnje sa NATO kroz Partnerstvo za mir
Gašić i Stamatopulos o saradnji Srbije i NATO
Sastanak načelnika Generalštaba Vojske Srbije i komandanta KFOR-a
SEEGROUP panel-diskusija na temu strategijskih komunikacija i javne diplomatije
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije na sastanku Vojnog komiteta NATO
Poseta Srbiji predsedavajućeg Vojnog komiteta NATO
Ministri Dačić i Gašić u poseti Sedištu NATO-a u Briselu
Sastanak SEEGROUP posvećen aktivnostima srpskog predsedavanja OEBS
Poseta Srbiji komandanta Združenih snaga NATO Napulj, admirala Marka Fergusona
Sastanak predsednika Vlade R.Srbije A.Vučića sa generalnim sekretarom NATO J.Stoltenbergom
Ministar Dačić pozdravio usvajanje IPAP između R.Srbije i NATO
Generalni sekretar NATO J.Stoltenberg pozdravio usvajanje IPAP između R.Srbije i NATO